Aktualni projekt


Veliki interes za film 'Slike iz života ratnika'

Prije dvije godine mala jurišna postrojba domaćih filmaša predvođenih redateljem Silvijom Mirošničenkom na poziv Antuna Ivankovića iz Tovarnika, inicijatora cijelog projekta, krenula je u filmsku avanturu zvanu – nezavisni dokumentarni film.

Film „Slike iz života ratnika" govori o tihim i skromnim ljudima, koji su kao i u brojnim životnim sferama i događajima, uvijek bili oni preko čijih leđa je prelazila glavnina tereta. Nikad se nisu žalili. Šutjeli bi i radili ono za što su bili uvjereni da trebaju i moraju. Tako je bilo i u Domovinskom ratu koji je “iznjedrio” puno tihih i neprimjetnih momaka koji su uvijek “teglili” i bili srce i duša svoje postrojbe. Zbog te svoje osobine većina ih je široj javnosti ostala nepoznata, a oni ostali heroji suborcima i krugu ljudi koji su ih poznavali.

Jedan od tih heroja sigurno je i Ivan Anđelić – Doktor, ratni heroj vukovarske obrane. Doktor slovi za jednog od istinskih ratnih heroja koji se neviđenim žarom borio na nekoliko ratišta i pokazao veliku snalažljivost i hrabrost kakva je karakteristična samo za izuzetne ljude.

Dokumentarni film koji prati ratni put heroja obrane Vukovara Ivana Anđelića – Doktora pobudio je veliko zanimanje brojnih građana i branitelja. 

Neviđen interes film je izazvao nakon zagrebačke premijere u mnogim gradovima Dalmacije (Sinj, Split, Zadar, Vodice) i Slavonije (Vukovar, Tovarnik, Osijek, Našice), gdje je prikazivan tijekom mjeseca ožujka. Ljudi su stajali u redu kako bi se slikali s Doktorom, razmijenili riječ-dvije o Domovinskom ratu i izrazili mu divljenje zbog svega što je učinio i što danas radi.

Tijekom njegova nastajanja film su sufinancirali: Ministarstvo hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Vukovarsko-srijemska županija i Općina Tovarnik.

Film je rađen u produkciji Udruge za audiovizualno stvaralaštvo Artizana iz Zagreba i Udruge dr. Ante Starčević – Tovarnik, čiji je izvršni producent Antun Ivanković.

 

povezana slika

Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini 2016

Ovogodišnji Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini 2016. počinje u subotu 9. srpnja u prostoru Etnosalaša Balažević u Donjem Tavankutu (ul. Nikole Tesle br. 16) u 20.30 sati, kada je na programu dokumentarni film Az, Branko pridivkom Fučić redatelja Bernardina Modrića iz Rijeke koji će ujedno biti i gost programa i s kojim će biti upriličen razgovor nakon projekcije. 

Dokumentarni film Az, Branko pridivkom Fučić (2016.) poetska je i kontemplativna priča o najuglednijem hrvatskom istraživaču glagoljice i freskoslikarstva čija je djelatnost obilježila povijest umjetnosti naših krajeva druge polovice prošloga stoljeća. Ovaj film dočarava njegov svijet mističnih priča i prizora sačuvanih na zidovima crkava, kamenitim putovima, uličicama istarskih, krčkih i primorskih gradića, seoskim grobljima... Uz režiju Bernardin Modrić potpisuje i scenarij, snimatelj je Robert Kalčić, montažer Tin Kowalski, a skladatelj Igor Karlić

Bernardin Modrić rođen je 18. travnja 1954. u Ogulinu. Debitira na filmu 1980. godine, a osim dugometražnog dokumentarnog filma Ritam rock plemena režirao je još oko 130 kratkih igranih i dokumentarnih filmova koji su prikazivani i nagrađivani u zemlji i svijetu. Član je Zajednice hrvatskih umjetnika, Društva hrvatskih filmskih redatelja, Društva hrvatskih filmskih djelatnika i Hrvatske udruge producenata.

Voditelj programa 'Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini 2016' je Branko Ištvančić, a organizator Udruga za audiovizualno stvaralaštvo Artizana u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskim kulturno prosvjetnim društvom Matija Gubec iz Tavankuta. Program se odvija uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra u okviru programa međunarodne suradnje. HAVC 

Film "Krug časti" Nenada Bacha realiziran uz potporu Državnog ureda za Hrvate izvan RH

Uz potporu Državnog ureda za Hrvate izvan republike Hrvatske realiziran je dovršetak dokumentarnog filma pod naslovom "Krug časti" autora Nenada Bacha. Ukratko radi se o priči admirala Lunneya, koji se uspješno izborio da nasljednici hrvatskog iseljenika Petera Tomicha prime Medalju Časti (Medal of Honor). To je bila jedina medalja u povijesti američke mornarice koja nije našla svoj dom. Film ne veliča samo herojstvo Peter Tomicha, već pronalazi opće ljudske vrijednosti koje ne poznaju ni nacionalnost ni granice. Trailer filma može se pogledati na web adresi: https://www.youtube.com/watch?v=fhX1nDDAPyg

Ovo je dokumentarni film o ljudskoj dobroti, o običnim ljudima koji rade herojske stvari.
Priča o velikodušnosti, praštanju i hrabrosti koja se mora pričati i prepričati za buduće generacije. I nada da će ovaj skromni mali film biti mali kamen u mozaiku za postizanje svjetskog mira u našim životima.


Održana radionica dokumentranog filma "Digital Generation"

Udruga Artizana iz Zagreba, kao glavni nositelj projekta, u suradnji sa Domom kulture Kristalna kocka vedrine u Sisku, a u sklopu Sisak Eco film festivala SEFF 2014, nastavila je i ove godine održavati filmsku radionicu pod nazivom Digital Generation. Fimska radionica održala se u nekoliko navrata tijekom ljeta i jeseni 2014. u prostorijama Doma kulture Kristalna kocka vedrine i na terenu u Hrvatskoj Kostajnici. Radionica se sastojala od teorijskog dijela u kojoj su se analizirali pogledani filmovi, a nakon toga smo polaznike naučili kako se snima kamerom i oni su napravili neke od probnih snimaka. Drugi dio radionice sastojao se od izrade dokumentarnog filma "Voda do grla" koji tematizira poplavu u Hrvatskoj Kostajnici. Oko snimanja filma ponajviše se angažirao Daniel Pavlić koji je ujedno i snimao filmski materijal, koji se sastojao od snimaka poplave, kao i razgovora sa osobama kojima su kuće bile poplavljene, pa su se morali snalaziti kako znaju i umiju.


WATER UP TO MY NECK trailer from Artizana on Vimeo.

Radionica Digital Generation 2014 bila je prvenstveno namijenjena mladima koji žele steći filmsko iskustvo putem konkretnog rada na filmskoj radionici kako bi sami pokrenuli filmsko stvaralaštvo djece i mladih . Ovom radionicom mi smo ih osposobili dokumentarno promišljati temu i snimati dokumentarni film. Isto tako smo ih detaljno uputili u sve mogućnosti neprofesijskog djelovanja, koje podrazumijeva snimanje različitih filmskih formi namijenjenih festivalima djece i mladeži. Važan aspekt radionice bio je kreativno osmišljavanje projekta prije ulaska u samo snimanje, što se pokazalo ključnim za nastanak dobrih filmova u neprofesijskim uvjetima. Naime, utvrdilo se da je najveća greška djece i mladih upravo nepromišljen i dovoljno nepripremljen ulazak u snimanje dokumentarnog ili igranog filma što u većini filmskih radova rezultira lošom kvalitetom, jer na samom snimanju dolazi do potpunog gubitka fokusa na temu o kojoj se snima film. Uz sve to, pojavljuje se i čitav niz tehničkih grešaka vezanih za sliku i ton, uslijed činjenice da se nisu pripremili i dovoljno tehnički osposobili kako bi mogli kreativno artikulirati svoje teme i ideje u suvislu filmsku priču, koja je zadovoljavajuće snimljena i kao takva spremna za montažu i postprodukciju.

Važan segment predavanja bili su estetsko i etičko promišljanje filmskog medija, kao i aktivizam u vlastitoj sredini, čime ih se posebno potaknulo na kritičko promišljanje svijeta oko sebe i angažirani odnos prema stvarnosti tako da kroz aktivističke dokumentarne i igrane filmove na neki način bude svijest građana i filmskih gledatelja o društvenim i socijalnim problemima u vlastitoj sredini. Također smo ih informativno uputili u najnovija događanja u svijetu filma, kao i mogućnostima ostvarivanja raznolikih suradnji s ostalim filmskim Kino-klubovima i filmskim udrugama u Hrvatskoj, regiji i Europi, koje se na sličan načina bave filmom i medijskom kulturom. Filmska radionica Digital Generation bila je otvorena za sve uzraste, a posebno smo apelirali da na radionicu dođu i poneki profesori koji u osnovnim i srednjim školama predaju djeci i mladima o filmskoj i medijskoj kulturi.  

Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini

U Subotici će se 5. i 6. prosinca 2014. godine održati drugi dio Ciklusa hrvatskog filma u Vojvodini što ga zajednički priređuju Udruga za audiovizualno stvaralaštvo „Artizana“ iz Zagreba, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Art kino „Lifka“. Projekcije će se održavati u Art kinu "Lifka" u Subotici, Trg žrtava fašizma 5, obje večeri s početkom u 19 sati.

Na programu će biti dva filma: u petak, 5. prosinca, publika će moći vidjeti film „Dečko kojem se žurilo“, snimljen 2001. godine, u trajanju od 53 minute, u produkciji Factuma. Gošća večeri bit će scenaristica i redateljica filma Biljana Čakić Veselič.

U subotu, 6. prosinca 2014. godine, bit će prikazan dugometražni dokumentarni film „Dragi Lastane“, scenaristice i redateljice Irene Škorić, koja će biti i gošća na projekciji. Film traje 85 minuta, a snimljen je ove godine.

Program se odvija uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra i Grada Zagreba u okviru međunarodne suradnje i u suradnji sa producentskom kućom Factum iz Zagreba.

Ulaz na projekcije je slobodan.

decko kojem se zurilo

Dečko kojem se žurilo“
Intimna priča o potrazi redateljice za njenim bratom koji je nestao tijekom rata u Hrvatskoj 1991. godine. Na neki način, film se nastavlja na priču redateljičine bake čiji je suprug ubijen u Drugom svjetskom ratu, no ona je cijeloga života čekala da se on vrati. Dečko kojem se žurilodobitnik je niza nacionalnih i internacionalnih nagrada, uključujući i godišnju Nagradu Vladimir Nazor za filmsku umjetnost, a prikazan je na više od dvadeset svjetskih festivala. Godine 2001. bio je hrvatski kandidat za nagradu Oscar u kategoriji dokumentarnog filma. Dečko kojem se žurilo spada među najbolje i najnagrađivanije hrvatske dokumentarce u protekla dva desetljeća.
Biljana Čakić-Veselič je rođena 1967. godine u Vinkovcima. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Na početku rata u Hrvatskoj 1991. našla se na frontu kao ratna reporterka i snimateljica Radija 101. Godine 1992. pod utjecajem ratnih zbivanja, nastao je njezin prvi dokumentarni film Maja II. Godine 1997. i 1998. studirala je na European Film College u Danskoj. Povratkom u Hrvatsku započinje suradnju s HRT-om i tako nastaju dokumentarni filmovi Prognano djetinjstvo, Gunjci iz sela Sćulci i Vili(m). Pomažući svojoj obitelji u potrazi za bratom nestalim u ratu 1991. godine uključuje se u proces ekshumacije i identifikacije nestalih branitelja i civila. U suradnji sa Savezom Udruga obitelji nestalih i zarobljenih hrvatskih branitelja, 1999/2000. nastaje njezin dokumentarni ciklus Polja smrti. Godinu dana kasnije dovršava film Dečko kojem se žurilo, svojevrsnu dokumentarnu potragu za nestalim bratom. Godine 2007. režirala je dokumentarno-igrani film Zagorka, biografiju najčitanije hrvatske književnice i prve političke novinarke u Jugoistočnoj Europi Marije Jurić – Zagorke. Godine 2011. dovršava svoj prvi dugometražni igrani film Korak po korak.

Lastan

„Dragi Lastane“

Najtiražniji dječji časopis u Jugoslaviji, zvao se „Modra Lasta“, u kojoj je, 1969. nastao Lastan. Za stotine tisuća djece Lastan je bio mitski junak. Sličio im je Batmanu i Supermanu jer je mogao letjeti i jer su se mogli u njega pouzdati. Ali za razliku od njih, Lastan je pomagao nesretnim i zbunjenim dječjim dušama. Lastan je postao legenda, tinejdžerska Biblija. Svako je dijete drugačije zamišljalo njegov lik, ali je u njega imalo povjerenje da mu može reći ono što se nije usudilo ispovjediti ni roditeljima, ni najboljim prijateljima. „Dragi Lastane, poljubila sam ga, jesam li trudna?“ „Dragi Lastane, zaljubio sam se u dečka u razredu...“
Desetljećima, Lastan je bio najčuvanija tajna novinarstva. Događalo se da ni Lastanovi bližnji ne znaju da im je tata, suprug, prijatelj – zapravo Lastan. U ovom filmu, prvi se put, nakon skoro pet desetljeća, otkriva njegov pravi identitet.

Irena Škorić diplomirala je i magistrirala filmsku i TV režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Dobitnica je Rektorove nagrade. Od 1998. godine do danas snimila je značajan broj (preko 30) kratkometražnih i srednjemetražnih igranih, dokumentarnih i eksperimentalnih filmova, tri dugometražna dokumentarna filma i jedan dugometražni igrani film. Objavila je knjigu Eros na filmu uz potporu Ministarstva kulture. Pisala je za filmske časopise Hollywood i Hrvatski filmski ljetopis. Sudjelovala je na mnogim domaćim i inozemnim filmskim festivalima gdje je osvojila oko 50 nagrada, a filmovi su joj bili u službenim konkurencijama preko 200 filmskih festivala. Dugometražni dokumentarni film! „Dragi Lastane“(2014.) osvojio je Nagradu publike na ZagrebDoxu 2014.
ZKVH

-----------

devalvacija jednog osmijeha

Ciklus hrvatskog filma, koji se unatrag nekoliko godina tradicionalno održava u Subotici u Art kinu „Lifka“, bit će održan 4. i 6. rujna 2014. godine. Ove će godine biti prikazana dva programa: Program restauriranih dokumentarnih filmova Krste Papića i Program neposlušnih i zabranjivanih filmova u SFRJ.

U četvrtak, 4. rujna, bit će prikazano šest restauriranih dokumentarnih filmova Krste Papića. Radi se o filmovima Nek se čuje i naš glas, Mala seoska priredba, Halo München, Čvor, Specijalni vlakovii Kad te moja čakija ubode.

U subotu, 6. rujna, na programu će biti četiri neposlušna i zabranjivana filma u SFRJ Devalvacija jednog osmijeha, Splendid Isolation, Bino oko galebovo, Vodič kroz Trst.

Projekcije obje večeri počinju u 19,30 sati, a ulaz je slobodan.

Ciklus hrvatskog filma održat će se u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Udruge za audiovizualno stvaralaštvo „Artizana“ iz Zagreba u suradnji s Art kinom „Lifka“. Program se održava uz potporuHrvatskog audiovizualnog centra i Grada Zagreba, u suradnji sa Zagreb filmom.

Program:

Program restauriranih dokumentarnih filmova Krste Papića, iz produkcije Zagreb filma:

nek se cuje i nas glas

Nek se čuje i naš glas (1971.), r/sc: Krsto Papić; k: Ivica Rajković, dokumentarni, boja, 16 min. 
Iako zakonom zabranjene, ilegalne radio stanice u kućnoj radinosti množe se kao zečevi širom Hrvatskog zagorja i Podravine, a ovaj film to registrira na iznimno duhovit način.

mala seoska priredba

Mala seoska priredba (1972.), r/sc: Krsto Papić; k: Ivica Rajković, dokumentarni, boja, 18 min. 
Prikaz seoske priredbe, čiji organizatori seljacima predstavljaju festival pop-glazbe i biranje misice sela. Prebačeni iz grada u selo, ovi događaji pretvaraju se u urnebesnu karikaturu.

halo munchen

Halo München (1968.), r/sc: Krsto Papić; k: Krešo Grčević, dokumentarni, c/b, 12 min. 
Svakodnevica Dalmatinske zagore mijenja se onim što donose gastarbajteri povratnici ‒ automobilima, radio-aparatima i novim načinom života.

cvor

Čvor (1969.), r/sc: Krsto Papić; k: Vjenceslav Orešković, dokumentarni, c/b, 10 min.
U modernoj zgradi željezničkog kolodvora u Vinkovcima susrećemo naličje socijalističkog uspjeha, besperspektivne sezonske radnike, beskućnike, ali i entuzijastičkog šefa stanice.

specijalni vlakovi

Specijalni vlakovi (1972.), r/sc: Krsto Papić; k: Ivica Rajković, dokumentarni, c/b, 15 min. 
Prati se prijevoz naših radnika u Njemačku, koji počinje liječničkim pregledom u Zagrebu i završava nehumanim prozivanjem po brojevima u Njemačkoj.

kad te moja cakija ubode

Kad te moja čakija ubode(1969.), r/sc: Krsto Papić; k: Krešo Grčević, dokumentarni, c/b, 17 min. 
Ubojice, svjedoci ubojstava i rodbina žrtava iz raznih sela pričaju svoje verzije tragičnih događaja, a pred nama iskrsava svijet u kojem se čakija poteže i radi najtrivijalnijih razloga.

Program neposlušnih i zabranjivanih filmova u SFRJ, koji su nastali u produkciji Zagreb filma:

devalvacija jednog osmijeha

Devalvacija jednog osmijeha, r. Vojdrag Berčić, dokumentarni, 1967., 17 min. 
Film o nesretnom Arifu Heraliću, liku s nekadašnje novčanice od 10, odnosno 1.000 dinara. Film kazuje priču o romskom radniku u zeničkoj željezari Arifu Heraliću čiji se lik nalazio na novčanici od deset i tisuću dinara. Heralić je tražio novčanu naknadu za korištenje svog lika na novčanici koju nije dobio. Preminuo je 1971. godine kao invalid rada u krajnjem siromaštvu.

splandid isolation

Splendid Isolation, r. Petar Krelja, dokumentarni, 1973., 10 min.
Film prikazuje sjaj u hotelu Esplanade i bijedu u obližnjem prenoćištu za sirotinju. Opisuju se ljudi u nevolji koji noće u skromnoj drvenoj baraci smještenoj iza raskošnog hotela Esplanade. I ovaj film neslužbeno je zabranjen i premijerno prikazan tek 1992.

bino oko galebovo

Bino, oko galebovo, r. Nikola Babić, dokumentarni, 1973., 14 min.
Film o razočaranom narodnom heroju iz II. svjetskog rata. Babić je Binovu ekscentričnost iskoristio za kritiku režima koji zaboravlja na stare revolucionare (zbog čega je film bunkeriran). Bino se, na oduševljenje sugrađana, trijumfalno provozao po Senju u Mercedesu u titovskoj bijeloj generalskoj odori.

vodic kroz trst

Vodič kroz Trst, r. Ivo Škrabalo, dokumentarni, 1969., 15 min.
U filmu se autor sprda s legendarnom opsesijom socijalističkog čovjeka za prekograničnim šopingom u svijetu kapitalizma.
ZKVH

Fokus na hrvatski film na jubilarnom Monsu



U natjecateljskim programima jubilarnog 30. izdanja Međunarodnog festivala ljubavnog filma u Monsu u Belgiji bit će prikazani filmovi Hitac Roberta Orhela i Sonja i bik Vlatke Vorkapić. Festival donosi i poseban program Fokus na Hrvatsku, kratkometražni naslov I Love YU Irene Škorić te majstorsku radionicu Marka Meštrovića. U kratkometražnom programu Panorama des courts hrvatska će produkcija biti predstavljena filmom I Love YU  redateljice Irene Škorić, nostalgično-romantičnom pričom smještenom u šezdesete i sedamdesete godine prošloga stoljeća, dok će kao članica žirija za kratkometražni belgijski i međunarodni film u Monsu biti prisutna i hrvatska producentica Antonia Dubravka Carnerud. HAVC


Projekcija Sonta-m

Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini

U okviru ovogodišnjeg Ciklusa hrvatskoga filma u Vojvodini u organizaciji Udruge Artizana iz Zagreba i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, za učenike OŠ „Ivan Goran Kovačić“ iz Sonte, 31. listopada 2013. godine, u velikoj dvorani mjesnog Doma kulture organizirana je projekcija filma za djecu „Duh u močvari“.

Pomoć u organizaciji pružilo je Hrvatsko nacionalno vijeće, a cilj je bi obogaćivanje sadržaja nastavi koja se odvija na hrvatskom jeziku. Scenarij ovog dugometražnog igranog filma za djecu rađen je po istoimenoj knjizi dječjeg pisca Ante Gardaša, uz čije su junake odrastali mnogi naraštaji. Stoga je "Duh u močvari" i uvršten u lektiru četvrog razreda osnovne škole. Djelo je to koje osim uzbudljive dječje priče educira i služi kao primjer. Kao takvo, odabrano je da obilježi veliki povratak cjelovečernjeg dječjeg filma koji u hrvatskoj kinematografiji nije snimljen dvadeset godina. Režiju je potpisao hrvatski redatelj Branko Ištvančić, rođen u Tavankutu.

Projekciji je nazočilo oko 150 učenika i nastavnika.

Projekcija Monostor-m

Istoga dana, film „Duh u močvari“ prikazan je i djeci iz OŠ „22. oktobar“ u Bačkom Monoštoru.

Do konca godine, planira se održati projekcija ovoga filma i u drugim mjestima u Vojvodini u kojima učenici hrvatske nacionalne manjine u Srbiji pohađaju nastavni predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture.

Ciklus hrvatskog filma 2013. u Art kinu „Lifka“ u Subotici

Zivjeti art 77-m

Ciklus hrvatskog filma 2013. koji će biti održan u Art linu „Lifka“ u Subotici 29. i 30. studenoga, ove je godine posvećen filmovima o Tomislavu Gotovcu, autora Željka Radivoja.

Prve večeri, u petak, 29. studenoga 2013. godine, bit će prikazan cjelovečernji dokumentarni film „Živjeti art 77“ (KK Zagreb-SF, 2000.-2011., 77' ), koji rasvjetljava ključne periode Gotovčeva života, od školskih dana i filmskih početaka do njegova najznačajnijeg performansa „Zagreb, volim te“. Film se dugo stvarao i konačno poprimio smislenu cjelinu kada je Vedran Šamanović postavio pitanje: Tome, zašto Petek svojata „Fauna“?.

Sljedeće večeri, u subotu 30. studenoga 2013. godine, bit će prikazana četiri dokumentarna filma, u ukupnom trajanju od 77 minuta.

„Fotoni prošlosti – beogradska ljubavna priča“ (KK Zagreb-SF, 2012., 13'), je eksperimentalni film snimljen 1999. godine u prostorijama Kinokluba „Zagreb“ kada je Tom, na sebi osebujan način, predstavio javnosti svoja dva obiteljska, uz napomenu „pornografska“, filma snimljena u Beogradu 1971. i 1973. godine.

„Balkanska pita“ (KK Zagreb-SF, 2008., 38'), je nadahnuta ispovijest Velikog Toma o tome što se događalo nakon završetka filma „Plastični Isus“, filma je koji je trajno obilježio životne putove Lazara Stojanovića, Toma Gotovca i niza drugih autora u turbulentnim godinama jugoslavenske kinematografije i politike.

„Završni krug“ (KK Zagreb – SF i HFS, 2010., 21'), je eksperimentalni film napravljen nakon smrti Toma Gotovca od ranije snimljenog materijala. To je svojevrsno noćno tramvajsko putovanje od Dubrave, gdje živi Radivoj, do Krajiške ulice, gdje je Tom živio, uz prekide, od 1941. godine kada su mu se roditelji doselili iz Sombora. Vožnja je isprepletena sjećanjima na jedan sunčani prvomajski dan u Novakovoj 8a, u samom centru grada.

„Alamo“ (KK Zagreb – SF, 2010., 5') je kratki eksperimentalni film snimljen mjesec dana nakon Tomove smrti. Subota ujutro, šum kiše prožet odjecima daleke grmljavine priziva sjećanja na Toma, na njegov „Alamo“, na „Alamo“ John Waynea, glumca kojeg je Gotovac obožavao.

Program predviđen za drugu večer nije preporučljiv za osobe mlađe od 16 godina!

Obje večeri gost će biti autor Željko Radivoj, a početak programa je u 19 sati. Ulaz je slobodan.

Željko Radivoj rođen je 1948. u Donjim Andrijevcima, Slavonija. Od 1961. živi u Zagrebu. Nakon gimnazije završava Višu grafičku školu i apsolvira na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Od 1977. do 1993. radio je kao propagandista u IKRO „Mladost“, a od 1996. do 2013. u Hrvatskom filmskom savezu. Od 1965. član je Kino kluba Zagreb. Prvi završeni film mu je „Maturalna radnja“ iz 1966., a najnagrađivaniji su mu filmovi iz toga razdoblja „Mr Chips, to smo mi!“ (1969.) i „Iris“ (1971.). Prvi mu je film na video vrpci „Zapis“ iz 1998. Potom slijede „Praznik rada“, „Iskorak“, „Rubikon“, „Kontrapunkt“, „Balkanska pita“, „Živjeti art 77“, „Završni krug“... svi o Tomu Gotovcu. Osim filmova o Gotovcu snima i druge filmove: „Fajrunt“, „Digital inside“, „Privid“, „Zagreb, rano ujutro“, „Proljeće na baušteli“, „Veliki bijeli i Peter Kubelka“, „Sjećanje na Crni kamen“, „Podne“ , „Na kavi kod Maršala“, „Začudnost kaosa“, „Alamo“, „Serenissima“, „Izvan kruga“, „Fotoni prošlosti – beogradska ljubavna priča“, „Skandal u Metropoli“... U razdoblju od 1998. do 2008. surađuje s Tomom Gotovcem u nizu njegovih projekata nastalih u produkciji Hrvatskog filmskog saveza kao snimatelj, montažer i pomoćnik redatelja.

Program se održava uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra i Grada Zagreba u suradnji s Institutom Tomislav Gotovac.

Organizatori programa su Udruga za audiovizualno stvaralaštvo Artizana iz Zagreba i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u suradnji s Art kinom „Lifka“ u Subotici. ZKVH

Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini - Škrabalo i Mirošničenko

U petak i subotu, 21. i 22. prosinca, u Art kinu Aleksandar Lifka u Subotici projekcijama filmova Ive Škrabale i Silvija Mirošničenka završava ovogodišnja sezona Ciklusa hrvatskog filma u Vojvodini.

Prve večeri bit će prikazani filmovi Ive Škrabala: Velika porodica, Pes za petsto, Dan kada se sklapaju brakovi, Vodič kroz Trst, Kamo vodi autoput i Slamarke divojke. Ivo Škrabalo, poznati hrvatski filmski redatelj, scenarist i filmski kritičar, te političar, umro je u Zagrebu prije dvije godine. Rođen je u Somboru 19. veljače 1934. Osnovno i srednje školovanje završio je u tom gradu, a zatim se seli u Zagreb gdje je završio Pravni fakultet. Nakon toga je studirao na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti gdje je diplomirao filmsku režiju. U Zagrebu je i ostao do kraja života. Bio je dramaturg u zagrebačkim filmskim kućama. Redatelj je i scenarist više zapaženih dokumentarnih filmova, od kojih se ističu Velika porodica i Slamarke divojke» Autor je više djela na temu filma, a surađivao je u izradi Filmske enciklopedije. Za scenarij i tekst filma redatelja Mladena Jurana Živuće fotografije – slike iz prošlosti filma u Hrvatskoj 1983., nagrađen je Zlatnom medaljom Beograd na Festivalu dokumentarnog i kratkometražnog filma u Beogradu 1983. godine, a za istog redatelja napisao je scenarij za film Škola narodnog zdravlja (1984). Kao jedan od urednika u Hrvatskom tjedniku 1971. bio je, nakon sloma Hrvatskog proljeća, proskribiran te je radio kao savjetnik za repertoar u Croatia filmu. Politički se aktivirao 1990-ih u HSLS-u, na čijoj je listi 1992. i 2000. bio izabran za zastupnika u Hrvatski sabor. Tijekom Domovinskog rata u vladi narodnog jedinstva neko vrijeme bio je doministar kulture za međunarodnu suradnju. Bio je i potpredsjednik liberalne, demokratske i reformatorske grupe u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. U cjelokupnom djelovanju Iva Škrabala na području kinematografije njegov praktičan rad na filmu zauzima manje, ali nikako nevažno mjesto. U široj je javnosti Škrabalo najpoznatiji kao autor legendarnih prijevoda naslova filmova za odrasle (Hopa cupa u krevetu, Njoj se mili u svili, Šefica zna znanje i dr.) iz vremena dok je radio kao savjetnik za repertoar u Croatia filmu. Manje se zna da je Škrabalo dao naslove i mnogim hrvatskim filmovima (Tko pjeva zlo ne misli, Ljubavna pisma s predumišljajem i dr.), te sudjelovao u kreiranju mnogih hrvatskih filmskih klasika kao dramaturg (pedesetih i šezdesetih bio je zaposlenik Croatia filma i Jadran filma, a kasnije samostalni dramaturg, često u filmovima Zvonimira Berkovića) te pomoćnik redatelja (Imam 2 mame i 2 tate). Film kojem je bio najviše privržen, kao gledatelj i kao sudionik stvaranja, bio je Tko pjeva zlo ne misli i Škrabalu je bilo iznimno drago što je upravo taj film proglašen najboljim hrvatskim filmom svih vremena. U njegov samozatajni rad na filmu idu i male glumačke role u filmovima Opsada Branka Marjanovića i Ponedjeljak i utorak Vatroslava Mimice te humorna interpretacija glavne uloge u vrlo zanimljivu igranom obrazovnom filmu Put nije samo vaš Nikše Fulgosija u kojem su autori, u želji da ukažu na nesavjesno ponašanje seljaka koji voze kola u motoriziranom prometu, inscenirali spektakularni prizor sudara za potrebe kojeg su čak ubili jednog konja! Škrabalo je poznat i kao scenarist dokumentarnih filmova Živuće fotografije - slike iz prošlosti filma u Hrvatskoj i Škola narodnog zdravlja, sasvim u skladu s njegovim zanimanjem filmskog povjesničara, ali je manje znano da je bio i koscenarist animiranoga dugometražnog filma Čarobnjakov šešir. Ivo Škrabalo radio je i kao redatelj stvorivši zanimljiv kratkometražni opus, u kojem se ističe dokumentarac Slamarke divojke. Međutim, u njegovom opusu ima još dokumentarnih filmova koji kvalitetom i tematskom intrigantnošću mogu izboriti mjesto u povijesti hrvatskog filma (Vodič kroz Trst i Kamo ide autoput?). Škrabalovim opusom dominira šaljiv kozerski, često i oštrije satiričan pristup, kojim je autor lagano, a ponekad i oštrije podbadao društveno-politički sustav. Tako se u Vodiču kroz Trst sprdao s legendarnom opsesijom socijalističkog čovjeka za prekograničnim šopingom u svijetu kapitalizma, a u filmu Kamo ide autoput? kroz prikaz lošeg stanja Autoputa bratstva i jedinstva razvio je intrigantnu metaforu propasti jugoslavenske zajednice. Njegovi filmovi nisu nikad bili dosadni: tematski šaljivi, često i satirički bockavi te stilski dinamični, skloni ritmizaciji građe. Postoji i iznimka od ovih pravila, a to je Škrabalovo zadnje ostvarenje, Slamarke divojke, usporen, intiman, kontemplativan film o umjetnosti u kojemu je Škrabalo s puno ljubavi opisao seoske umjetnice iz svojeg rodnog kraja.

Druga večer je predviđena za prikazivanje dokumentarnog filma Pod udarom cenzure Silvia Mirošničenka koji govori o cenzuri u filmu za vrijeme socijalizma i koji je sačinjen od zanimljive arhivske građe, inserata iz opstruiranih hrvatskih filmova, kao i izjava redatelja (Branko Ivanda, Petar Krelja, Branko Schmidt, Tomislav Gotovac, Nikola Babić, Borislav Benažić, Krsto Papić, Antun Vrdoljak). Povijesni kontekst i nepoznate informacije o zabranjivanim i kontroverznim filmovima, analiziraju Ivo Škrabalo i Hrvoje Turković. U filmu se pojavljuju i filmski kritičari koji analiziraju vrijeme i društveno-političku situaciju u kojoj su se pojavili inovativni i originalni filmovi, koji i danas plijene pažnju gledatelja i filmskih povjesničara. Film je prikazan na Pula Film Festivalu 2011. i Danima hrvatskog filma 2011.

Ciklus hrvatkog filma u Vojvodini organiziraju Udruga za audiovizualno stvaralaštvo Artizana iz Zagreba i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotica. Program se odvija uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra i u suradnji s Hrvatskom kinotekom, Zagreb filmom i Hrvatskim filmskim savezom. HAVC ZKVH


U Rijeci premijerno prikazan novi kratki igrani film Irene Škorić

Hrvatska premijera kratkog igranog filma 'I love YU' redateljice Irene Škorić održana je u četvrtak, 14. ožujka, u 20 sati, u prepunom riječkom Art-kinu Croatia. Premijeri je nazočila redateljica i ekipa filma.

Kratkometražni igrani film scenaristice i redateljice Irene Škorić, 'I love YU', snimao se na lokacijama grada Rijeke, a radnja je smještena u šezdesete i sedamdesete godine prošlog stoljeća, te u današnje vrijeme. Ovaj film emocijom zaogrće svijet mašte, stvarnosti i sjećanja. Ljudi, stvari, prizori i slike čine ljubavni B mol koji se zbiva nekad, sad i uvijek.

Uloge u filmu igraju Boris Pavlenić, Jelena Perčin, Lukrecija Brešković, Hrvoje Klobučar i Slaven Knezović. Produkciju potpisuje Udruga za audio vizualno stvaralaštvo Artizana.

Film je sufinanciran sredstvima Grada Rijeke i HAVC-a temeljem Sporazuma o suradnji u jačanju lokalnih filmskih kapaciteta.




"Digital Generation" - radionica dokumentarnog filma na SEFF-u

U okviru ovogodišnjeg SEFF-a (Sisačkog ekološkog filmskog festivala), putujućeg filmskog festivala o zaštiti okoliša, udruga Artizana iz Zagreba organizirala je radionicu dokumentarnog filma pod nazivom "Digital Generation" (Digitalna generacija) koja se održala od 13. do 20. svibnja 2012. u Hrvatskoj Kostajnici. Radionica je bila teorijskog i praktičnog tipa u kojoj su polaznici prošli kroz sve faze rada na filmu. Na radionici se razvila tema za dokumentarni film, obavilo istraživanje, snimio se i montirao dokumentarni film o rijeci Uni na najmodernijoj opremi i u digitalnoj tehnologiji. Voditelj radionice bio je filmski redatelj i montažer Silvio Mirošničenko, a direktor festivala SEFF-a i organizator održavanja radionice bio je Daniel Pavlić iz Hrvatske Kostajnice. Radionica je sufinancirana sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra. Paralelno s radionicom održavane su pripreme i održan Filmski Festival SEFF, tako da su polaznici radionice mogli vidjeti na samom predavanju filmove ekološke tematike i sami napraviti dokumentarac koji tematizira aktivizam i ekologiju. Na samom kraju radionice podijeljene su diplome najvrjednijima koji su aktivno sudjelovali u nastanku dokumentarnog filma.



Film "Brda 21000 Split" nakon Splita i u Zagrebu


Premijera filma Brda 21000 Split redatelja Silvija Mirošničenka održana je u utorak 5. lipnja 2012. u sklopu 5. Festivala mediteranskog filma Split, a moći će ga se pogledati i u subotu 9. lipnja u 19 sati u Zagrebu u sklopu gostovanja FMFS-a u Kinu Europa. Zbog velikog interesa i rasprodanih ulaznica održana je reprizna projekcija filma u četvrtak 7. lipnja 2012. u splitskoj kinoteci Zlatna Vrata, a više infomacija potražite na web stranicama festivala.



Peto izdanje Festivala mediteranskog filma Split održava se od 2. do 9. lipnja 2012. u Splitu.  Splitske premijere na ovom festivalu ostvarili su i uspješni domaći dokumentarci među kojima i naš nedavno završeni dokumentarni film Brda 21000 Split redatelja Silvija Mirošničenka koji je ujedno i jedan od posljednjih filmova koji su odobreni i sufinancirani sredstvima nedavno ugašenog Dokumentarističkog fonda Grada Splita. Filmu je dodatno pružena potpora i sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra. Film je sniman na području splitskog kvarta Brda, scenaristi filma su Željko Barišić i Silvio Mirošničenko, direktor fotografije Raul Brzić, a glazbu je skladao Pere Ištvančić.

 

 
NAŠA IZDANJA